Visoka konkurentnost u segmentima sa visokom dodanom vrijednošću izaziva tenzije.
Međunarodni monetarni fond u svom najnovijem izvještaju o stanju kineske ekonomije navodi da Kina, unatoč brojnim unutrašnjim i vanjskim šokovima, zadržava relativno visoku stopu rasta. Procjenjuje se da će bruto domaći proizvod u 2025. godini rasti za pet posto, dok se u 2026. godini očekuje rast od 4,5 posto, što predstavlja poboljšane revidirane prognoze u odnosu na jesenji izvještaj. Višem rastu doprinose stimulativne makroekonomske mjere i niža carinska opterećenja izvoza, dok fond istovremeno upozorava da makroekonomske neravnoteže ostaju izražene, naročito zbog slabe domaće potražnje i deflacijskih pritisaka.
U takvom okruženju izvoz je postao ključni amortizer privredne aktivnosti. Najnoviji podaci pokazuju da je Kina 2025. godinu završila s rekordnim robnim trgovinskim suficitom od oko 1,2 triliona američkih dolara, dok je decembarski rast izvoza iznosio 6,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je znatno iznad tržišnih očekivanja. Međutim, nije značajno samo povećanje obima izvoza, već i njegova sve izraženija promjena strukture. Dok se izvoz tradicionalnih, radno intenzivnih proizvoda (odjeća, obuća, igračke i sl.) postepeno smanjuje, težište se ubrzano pomjera ka kapitalno i tehnološki zahtjevnijim proizvodima. Najbrže raste izvoz električnih vozila, automobilskih komponenti, industrijskih mašina, brodova i poluprovodnika, gdje godišnje stope rasta premašuju 20 posto. Udio proizvoda s višom dodanom vrijednošću u ukupnom izvozu snažno je rastao tokom posljednje decenije i prema procjenama analitičara danas premašuje 30 posto, što odražava sistematski pomak Kine u globalnom lancu vrijednosti. Transformacija je rezultat velikih ulaganja u istraživanje i razvoj, ekonomije obima te industrijske politike usmjerene ka strateškim sektorima, poput elektrifikacije saobraćaja, obnovljivih izvora energije i napredne proizvodnje. Istovremeno se značajno mijenja i geografska struktura izvoza. Izvozne barijere u SAD su više nego kompenzirane rastom izvoza u Evropu, Jugoistočnu Aziju, Latinsku Ameriku i Afriku. Tako je trgovinska razmjena sa zemljama ASEAN-a po vrijednosti već nadmašila izvoz u SAD.
Visoka konkurentnost u segmentima s visokom dodanom vrijednošću uzrokuje nove trgovinske tenzije. Evropska komisija razmatra zamjenu postojećih carina na kineska električna vozila mehanizmom minimalnih uvoznih cijena, koji bi uzeo u obzir primljene državne subvencije. Takva regulativa bi i dalje štitila evropske proizvođače, ali bi istovremeno priznala da cjenovna konkurentnost kineskih proizvođača nije isključivo rezultat subvencija, već tehnološkog napretka i troškovne efikasnosti. Rastu i rizici koji dolaze iz SAD-a. Predsjednik Trump najavio je mogućnost uvođenja carina od 25 posto na trgovinu sa zemljama koje posluju s Iranom, što bi moglo ugroziti postojeće trgovinsko primirje između SAD-a i Kine. Obzirom da je Kina najveći kupac iranske nafte, eventualna eskalacija dodatno bi povećala neizvjesnost za izvozno orijentirane sektore i finansijska tržišta.
Međunarodni monetarni fond pritom upozorava da dugoročna održivost kineskog ekonomskog modela ne može počivati isključivo na izvozu, naročito u okruženju rastućeg protekcionizma i geopolitičke fragmentacije. Ključni prioritet kineske ekonomske politike ostaje prelazak na model rasta zasnovan na domaćoj potrošnji, uz podršku odlučnije fiskalne i monetarne politike, reformi sistema socijalne sigurnosti te smanjenja neefikasnih investicija. Uspješna provedba ovih reformi, po ocjenama fonda, mogla bi do kraja decenije povećati nivo BDP-a za oko 2,5 procentnih poena, istovremeno smanjujući vanjske neravnoteže, što bi koristilo i Kini i globalnoj ekonomiji.
Autor teksta: Gašper Dovč, Triglav Investments Ljubljana