Kakva je trenutna situacija?
- U subotu, 28. 2. 2026., SAD i Izrael su započeli vojnu operaciju u Iranu.
- Mete su vojna infrastruktura, infrastruktura važna za iranski nuklearni program te vodeće osobe u državi.
- Jedna od ključnih meta američko-izraelskih napada su brodovi i druga vojna infrastruktura koju Iran može upotrijebiti za zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport energenata.
- U sklopu napada ubijen je vrhovni vođa Irana Ali Hamenei.
- Iran je odgovorio na napad raketama i dronovima, čije su mete vojna infrastruktura američkih vojnih baza te vojna infrastruktura Izraela i američkih saveznika u regiji.
- Više od petine globalne ponude nafte dolazi iz zemalja Bliskog istoka, pri čemu i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati veći dio nafte transportiraju kroz Hormuški tjesnac.
Kakav je naš pogled na trenutnu situaciju?
- S obzirom na vojnu moć, SAD i Izrael su u izrazitoj prednosti te u relativno kratkom roku mogu uništiti iransku vojnu infrastrukturu koja ugrožava brodove u Hormuškom tjesnacu i omogućuje Iranu napade na vojnu i civilnu infrastrukturu u zemljama regije.
- Za sada se režim u Iranu neće promijeniti, ali će se promijeniti vodstvo, koje je američki predsjednik pozvao na pregovore kako bi se trenutačni rat što prije završio.
- Vjerovatnoća dugotrajnog učešća SAD-a u sukobu je mala. Takav scenarij ne priželjkuju, stoga će učiniti sve kako bi se sukob završio što je brže moguće.
- Vjerovatnoća lokalizirane nestabilnosti u regiji je umjereno visoka i zavisi od odluka koje će donijeti novo iransko vodstvo.
- Cijene nafte su porasle, no procjenjujemo da svjetska ekonomija može podnijeti i cijene nafte više od 100 američkih dolara po barelu.
Šta to znači za tržišta kapitala?
- Nestabilnost u Iranu i široj regiji najvažnija je ponajprije za tržište energenata. Kako bi se transport nafte odvijao uz što manje poremećaja, jedna od glavnih meta napada SAD-a i Izraela, između ostalih, jest i iranska mornarica.
- Procjenjujemo da će utjecaj vojne operacije u Iranu na transport energenata biti ograničen i privremen. Čini se da i drugi investitori na tržištima kapitala veću vjerovatnoću pridaju scenariju prema kojem će poremećaji u transportu nafte kroz Hormuški tjesnac biti kratkoročne prirode, budući da je cijena nafte na berzi prvog trgovinskog dana nakon napada na Iran porasla „samo” 7%.
- Prema našoj procjeni, američka i evropska tržišta kapitala najotpornija su na izravne posljedice kratkoročne nestabilnosti u regiji. Slično vrijedi i za ostala razvijena tržišta.
- Trenutna situacija mogla bi najviše pogoditi azijska tržišta u razvoju, koja su najizravnije zavisna od opskrbe naftom s Bliskog istoka.
- Od privrednih sektora najveću bi štetu mogli pretrpjeti zračni prijevoznici te kompanije i države u regiji čije se ekonomije temelje na turizmu.
- A kako pozicionirati investicijske portfolije? Istorija nas uči da se prve reakcije, donesene u afektu, obično pokažu pogrešnima. Do sada, svi ratovi koji su bili lokalno ograničeni (Irak, Afganistan, Ukrajina) nisu imali dugoročan negativan utjecaj na tržišta kapitala. Kratkoročne korekcije na tržištima u takvim su slučajevima očekivane i događale su se i u prošlosti. No, kao što je rečeno, bile su kratkoročne te su investitorima s dugoročnim horizontom nudile novu investicijsku priliku.
Autor teksta: Izidor Jerman, Triglav Investments Ljubljana