Posljednja puna sedmica trgovanja prošle godine bila je vrlo volatilna. Najvažniji uzrok nešto veće neizvjesnosti bio je redovni sastanak američke centralne banke Federal Reserve (Fed).
Neki veliki događaji koji su utjecali na kretanje finansijskih tržišta su iza nas. Za dobro raspoloženje među ulagačima u proteklim mjesecima pobrinule su se centralne banke snižavanjem kamatnih stopa, a izbor američkog predsjednika posebno je obradovao ulagače u američke dionice.
Investitori ne vole neizvjesnost, jer ona podrazumijeva špekulacije, što dovodi do većih fluktuacija na tržištu. Ulaskom u novembar ove godine, učesnici na tržištima kapitala bili su znatno uzbuđeniji nego inače u ovo doba. Odmah početkom mjeseca bili smo u iščekivanju ishoda izbora za američkog predsjednika. Dan nakon toga sastao se odbor američke centralne banke koji je odlučivao o visini kamatne stope, a kada je odluka bila donesena, bili smo na vrhuncu objave poslovnih rezultata.
Ako Donald Trump ispuni svoja obećanja da će zaštititi američku ekonomiju, to će imati dobar učinak na preduzeća. Američki izbori su iza nas, a Trump će još jednom preuzeti dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Gledajući osam godina unazad, situacija je bila donekle obrnuta - tržišta su više očekivala pobjedu Hillary Clinton, a pobjeda Trumpa bila je iznenađenje.
Većina kompanija iz takozvane grupe »veličanstvenih 7« objavila je svoje poslovne rezultate. Od velikih kompanija samo čekamo objavu rezultata kompanije Nvidia. Ipak, ovih šest kompanija predstavlja veliki dio tržišne kapitalizacije, odnosno težina njihovih objava uglavnom ukazuje u kom smjeru će ići raspoloženje tržišta.
Za nastavak rasta na dioničkom tržištu zaslužni su dobici, ublažavanje inflacije i labavija monetarna politika. Globalna ekonomija se suočava sa nekim izazovima, kao što su geopolitička neizvjesnost, ratovi i druge tenzije, te politička nestabilnost. Uprkos tome, ekonomski temelji u SAD-u ostali su čvrsti. Revidirani podaci o američkom bruto domaćem proizvodu ukazuju na veće stope rasta u prvom kvartalu ove godine, kada je procijenjeni rast BDP-a porastao sa 1,4 posto na 1,6 posto, a u drugom kvartalu ukazuju na rast BDP-a od tri posto.
Prije samo nekoliko sedmica očekivalo se da će prvenstveno Američka centralna banka (Fed) nastaviti snižavati kamatne stope na svakom sastanku u idućoj godini, dok se od Europske centralne banke (ECB) očekivalo da će to učiniti samo nekoliko puta. Ali sada se situacija okrenula naglavačke, bez obzira na činjenicu da je trenutno ključna kamatna stopa u eurozoni oko jedan i po posto niža od one u SAD-u.
Zbog očekivanog nastavka politike snižavanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka, nadprosječnih poslovnih rezultata kompanija i odsustva većih rizika, smatramo da će apetiti investitora za rizikom ostati visoki, što ulaganje u vlasničke kapitale zadržava kao najpoželjniju investicijsku klasu. Iako se čini da su trenutna vrednovanja dioničkih tržišta iznad prosjeka, prema sastavu referentnih indeksa i očekivanog rasta poslovanja najvećih kompanija, ona su blizu istorijskog prosjeka.
Nakon četiri godine, Federal Reserve Bank ponovo je snizila kamatnu stopu, i to za čak 50 baznih bodova ili 0,5 postotnih bodova. Ključna kamatna stopa sada je postavljena u rasponu od 4,75 do pet posto. Mnogi analitičari nisu očekivali takvo smanjenje, jer to obično znači da nešto nije u redu s privredom, pa je potrebno hitno djelovati. Guverner Jerome Powell posebno se potrudio naglasiti kako ovoga puta nije tako.
U posljednje vrijeme se fokus američke centralne banke pomjerio sa inflacije na tržište rada. Obzirom da se rast cijena, odnosno inflacija kako se i očekivalo smiruje, pri prvim znacima promjena na tržištu rada ključno pitanje je postalo da li tržište opasno slabi ili se jednostavno normalizuje. Učesnici na tržištu imaju različite poglede. U svakom slučaju, percepcija Fed-a će biti ključna, jer će budući smjer ekonomije značajno zavisiti od njegovih akcija.
