Kao posljedica očekivanog smanjenja kamatnih stopa centralnih banaka, padaju i zahtijevani prinosi, posebno kratkoročni. Na prvi pogled na svjetskim tržištima obveznica proteklih mjesec dana nije se dogodilo gotovo ništa, kao da je nastupilo ljetno zatišje. Inače, zahtijevani prinosi na obveznice i u Evropi i u SAD-u blago su se smanjili, no većih šokova nije bilo.

Već početkom godine naglasili smo kako se oblikuju novi ekonomski pravci, uključujući više kamatne stope, povećani geopolitički rizik i megatrendove - gdje mislim posebno na umjetnu inteligenciju - koji ubrzano mijenjaju međunarodno okruženje, sektore, industrije... Sada kada smo prošli sredinu godine, možemo vidjeti da se sve ove stvari još uvijek događaju. Zbog uporne inflacije, koja se polako smanjuje, centralne banke sporije idu ka snižavanju kamatnih stopa, ali ove godine očekujemo smanjenje kamatnih stopa i u SAD-u i u Evropi, gdje se jedno smanjenje već dogodilo.

Jedna od pogrešnih pretpostavki je da morate imati veliki iznos ušteđenih sredstava da biste ih mogli ulagati ili da bi imalo smisla razmišljati o ulaganju, ali to nije tačno. 

Prva polovina ove godine je iza nas. Mora se priznati da je ovaj period bio veoma povoljan za dionička tržišta. MSCI World indeks dionica razvijenih zemalja porastao je za 15,7 posto, MSCI USA indeks dionica američkih kompanija porastao je za 18,6 posto, a MSCI Europe indeks evropskih kompanija 9,6 posto. Vidjeli smo još veći rast indeksa koji uzimaju u obzir i karakteristike održivosti pojedinih kompanija. MSCI World Climate Change indeks razvijenih zemalja porastao je za 18,3 posto, MSCI USA Climate Change indeks američkih kompanija porastao je za 19,7 posto, a MSCI Europe Climate Change indeks evropskih kompanija za 10,4 posto. U slučaju svih indeksa, prinosi su prikazani u eurima i uzimaju u obzir isplaćene dividende.

Pozitivan trend na dioničkim tržištima se nastavlja, obveznice takođe ostaju obećavajuća investicija. Dionička tržišta i u ovom kvartalu nastavljaju svoj pozitivan trend rasta, a snage se nisu značajno promijenile. Makroekonomsko okruženje i korporativni segment i dalje pokazuju znakove poboljšanja.

Apple nije bio prva kompanija koja je predstavila mobilni telefon sa ekranom osjetljivim na dodir, ali je upravo iPhone postao sinonim za dobro korisničko iskustvo i kvalitet mobilnih telefona. To ne znači da se situacija neće ponoviti sada kada su karakteristike različitih AI modela u prvom planu. Međutim, jasno je da Apple pomno prati dostignuća i greške konkurenata i prilagođava svoju poslovnu strategiju.

Strategija "prodaj u maju i čekaj" ove godine ne funkcioniše na dioničkom tržištu. Globalna tržišta dionica su u bikovskom trendu od oktobra 2022. godine.

Na tržištima obveznica, vrijeme posljednjih mjeseci je donekle slično vremenu koje trenutno gledamo kroz prozore. Čim se pojavi tračak sunca, oblaci se brzo vraćaju sa povremenim pljuskovima.

Od oktobra 2022. godine svjedoci smo pada inflacije u eurozoni. Ako uzmemo u obzir baznu inflaciju koju prati centralna banka, inflacija je u padu od marta prošle godine. U svakom slučaju, imamo prilično dug period smanjenja inflacije i pitanje koje se već dugo postavlja je kada će centralne banke sniziti kamate.

Buduća cijena nafte će zavisiti od ponude sa Bliskog istoka. Nafta, metali i poljoprivredne sirovine kao podskupovi tržišta sirovina kreću se u sasvim različitim smjerovima od početka ovog mjeseca. Dok su cijene nafte blago pale, cijene metala su naglo porasle, a cijene poljoprivrednih sirovina, s izuzetkom kafe, su umjereno pale, nekih čak značajno.