Tržište duga: Japansko tržište obveznica nastavilo je svoj medvjeđi trend.
Krajem prošle godine, obveznička tržišta u SAD-u, Evropi i Japanu bila su obilježena promjenama očekivanja u vezi sa monetarnom politikom, inflacijom i ekonomskim rastom. Zajednički imenitelj ovih kretanja bila su nagađanja o pravcu makroekonomskih trendova, posebno uz povećan stepen neizvjesnosti u SAD-u, gdje su u posljednjem kvartalu izostajali statistički podaci i ankete zbog zastoja u radu javnih institucija. Mjesec su dodatno obilježile i posljednje sjednice centralnih banaka u protekloj godini.
U SAD-u su prinosi na državne obveznice u početku rasli, posebno kod obveznica sa dužim rokovima dospjeća. Tržišta su reagovala na kontinuirano snažne makroekonomske pokazatelje, posebno sa tržišta rada, ekonomskog rasta i potrošnje, koji potvrđuju otpornost američke ekonomije. Kao posljedica toga, smanjena su očekivanja da će centralna banka brzo i značajno sniziti kamatne stope. Pred kraj mjeseca prinosi su blago pali, budući da su investitori počeli posvećivati veću pažnju na rizike usporavanja rasta u drugoj polovini godine i signalima popuštanja inflacijskih pritisaka. Kreditni rasponi su ostali niski, što je i dalje odražavalo visoku spremnost investitora na preuzimanje rizika.
Na evropskim obvezničkim tržištima rast prinosa na svim rokovima dospijeća bio je ujednačeniji nego u SAD-u, budući da su tržišna očekivanja u tom periodu uračunala oko 0,15 procentnih poena više kamatne stope ECB-a za naredne dvije godine. Razlog tome bili su nešto bolji makroekonomski pokazatelji u posljednja dva mjeseca prošle godine kao i zbog povećanih prognoza ECB-a za inflaciju i ekonomski rast u Evropi, s posebnim naglaskom za 2026. godinu, predstavljene na posljednjem sastanku. Razlike u prinosima između centralnih i perifernih zemalja eurozone ostale su stabilne, što ukazuje na povjerenje investitora u fiskalnu održivost i institucionalnu podršku unutar eurozone. Na tržištu korporativnih obveznica potražnja je ostala snažna, bez obzira na bonitetni razred.
Japansko tržište obveznica nastavilo je da se kreće u svom medvjeđem trendu. Dugoročni prinosi su dostigli nove nivoe kakvi nisu viđeni desetljećima i postat će sve veće opterećenje za državni budžet. Naime, s obzirom na to da Japan više nije u mogućnosti da dugoročno ostvaruje rast veći od jednog procenta, pri čemu nosi teret visokog javnog duga među razvijenim zemljama, država sve teže može podnijeti troškove finansiranja javnog duga koji prelaze dva do tri procenta. Ipak, japanski investitori i dalje ostaju važan faktor na globalnim obvezničkim tržištima, budući da svojim alokacijama u strane obveznice utiču na potražnju i kretanje prinosa u SAD-u i Evropi.
Općenito, prethodni mjesec je pokazao da su obveznička tržišta i dalje vrlo osjetljiva na promjene u makroekonomskim očekivanjima i komunikaciji centralnih banaka. Iako se čini da je vrhunac kamatnih stopa već dostignut, put ka njihovom snižavanju ostaje neizvjestan i zavisi od budućih podataka o inflaciji i ekonomskom rastu. U takvom okruženju investitori ostaju oprezni, uz veći naglasak na kvalitet, diverzifikaciju i aktivno upravljanje kamatnim rizikom.
Autor teksta: Aleš Čačovič, Triglav Investments Ljubljana