Umjetna inteligencija postaje sve važniji izvor informacija, ali brzi odgovori ne mogu zamijeniti kritičko razmišljanje. Zašto je vlastita prosudba i dalje ključna pri donošenju odluka?
Posljednjih mjeseci vijesti i razvoj na području umjetne inteligencije (AI) smjenjuju se izuzetnom brzinom. Među kompanijama koje su trenutno u centru pažnje nalazi se i američka kompanija Anthropic, najpoznatija po AI asistentu Claude. Anthropic kontinuirano unapređuje mogućnosti AI asistenta Claude, kako razvojem novih velikih jezičkih modela, tako i proširenjem cjelokupnog Claude ekosistema. Claude Code može se koristiti za programiranje, dok Claude Cowork omogućava realizaciju složenijih projekata te, u okviru korisničkih ovlaštenja, kreiranje i uređivanje dokumenata. Pored toga, korisnicima su dostupni specijalizirani AI alati i funkcionalnosti, poput pretraživanja interneta, uređivanja tabela i prezentacija te dizajniranja sadržaja. Zanimljiv i vrlo koristan dio Claude ekosistema predstavljaju posebni paketi uputstava i preporučenih praksi za brži i efikasniji rad, kao i integracije s vanjskim alatima, podacima i uslugama.
Korisnik rješenja kompanije Anthropic vrlo brzo uviđa koliko moćan alat ima pred sobom. Posao koji je ranije zahtijevao više osoba različitih stručnosti i mnogo vremena, u određenim slučajevima može se obaviti u svega nekoliko sati ili dana. Čini se da širu i bržu primjenu AI rješenja trenutno ograničavaju samo dostupnost AI alata, iskustvo u pisanju upita i regulativa. Međutim, postoji još jedno važno ograničenje – nepovjerenje korisnika, zbog kojeg se AI rješenja koriste manje nego što bi to realno bilo moguće.
Važno pitanje je da li je niže povjerenje u rezultate umjetne inteligencije zaista problem. Šta ako je upravo to ključni faktor efikasne upotrebe AI u donošenju odluka? Dva istraživača sa poslovne škole Wharton (Steven D. Shaw i Gideon Nave) ove godine su objavila istraživanje o utjecaju AI na ljudsko razmišljanje. Zaključili su da ljudsko mišljenje pod utjecajem AI prelazi iz sistema dva stuba, gdje je prvi stub brza intuicija, a drugi sporo, analitičko razmišljanje u sistem tri stuba, pri čemu se dodaje i „umjetno razmišljanje”. Problem koji se javlja jeste tzv. kognitivna predaja, odnosno nekritično prihvatanje odgovora AI bez vlastite procjene. Istraživanje pokazuje da je upravo povjerenje u umjetnu inteligenciju glavni faktor rizika. S druge strane, faktori koji smanjuju taj rizik uključuju sklonost ka napornom razmišljanju, fluidnu inteligenciju te povoljne okolnosti (poput manjeg vremenskog pritiska i dostupnosti povratnih informacija).
Za investitore razvoj umjetne inteligencije znači znatno brži pristup velikim količinama uređenih podataka i zaključcima koji mogu pomoći u donošenju investicijskih odluka. Istovremeno, riječ je o području gdje su cijene pogrešnih odluka vrlo visoke. Nekritičko korištenje naizgled vjerodostojnih informacija koje nudi AI, kao i donošenje odluka pod vremenskim pritiskom, povećava vjerovatnoću pretjeranog samopouzdanja koje nije zasnovano na činjenicama. Ako se tome doda i sistemski aspekt, u kojem se pojedinačne greške mogu istovremeno uskladiti, rizik neostvarivanja investicijskih ciljeva postaje problem koji nadilazi nivo pojedinačnog investitora.
AI je alat koji ćemo koristiti i u budućnosti, ali ga je važno naučiti pravilno primjenjivati. Ključno je da korisnik zna prepoznati kada AI zaista poboljšava analizu, a kada samo uvjerljivo formira nepotpun ili pogrešan odgovor. I profesionalni i neprofesionalni investitori trebaju u svoje investicijske procese ugraditi odgovarajuće zaštitne mehanizme. To može uključivati provjeru izvora, razdvajanje faze generiranja ideja od faze donošenja odluka, provjeru izračuna, traženje kontradiktornih argumenata te jasno definiranje situacija u kojima odluka ne smije biti donesena isključivo na osnovu AI odgovora. Cijena grešaka može biti izuzetno visoka, zbog čega se dodatni oprez i disciplina itekako isplate.
Autor teksta: Alexandr Gutirea, Triglav Investments Ljubljana