Svjetska finansijska tržišta obilježila je izražena preraspodjela kapitala, potaknuta kombinacijom mješovitih makroekonomskih podataka i promjenom očekivanja investitora. Dok su američki tehnološki giganti u velikoj mjeri popustili pod teretom (pre)velikih očekivanja, evropski sektor počeo je pokazivati znakove oporavka, potaknut optimizmom kojeg su donijeli ohrabrujući inflacijski pokazatelji.
Američko tržište dionica doživjelo je značajne turbulencije. Indeks Nasdaq Composite, koji uključuje najveće tehnološke kompanije, pretrpio je značajan pad, najveći od novembra prošle godine. Strah je uzrokovan rastućim sumnjama u to hoće li se ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju isplatiti u obliku konkretne dobiti u kratkom roku. Ova neizvjesnost oko monetizacije takvih investicija dovela je do masovnih prodaja (realizacije dobiti) kod dionica s visokim rastom i preraspodjele kapitala prema sigurnijim, necikličnim kompanijama. Investicijski ciklus najvećih tehnoloških kompanija je nepokolebljiv uprkos skepticizmu investitora, pri čemu su samo četiri najveće kompanije (Meta, Google, Microsoft i Amazon) na kraju rezultata najavile investicije od 650 milijardi dolara (546 milijardi eura) u cijelu infrastrukturu umjetne inteligencije. Njihova očekivanja i planovi u pogledu nužnosti ulaganja i buduće monetizacije ostaju nepromijenjeni. Izvjestan optimizam je vraćen brojem novih radnih mjesta u privatnom sektoru u januaru, koji je znatno premašio očekivanja, te industrijom, jer je PMI indeks, s vrijednošću od 52,6, prvi put nakon dugo vremena ušao u područje rasta, što može ukazivati na oživljavanje američke industrije (važan cilj sadašnje administracije).
Suprotno američkoj nesigurnosti, u Evropi je prevladavao veći optimizam. Panevropski indeks STOXX Europe 600 dostigao je novu rekordnu vrijednost, pri čemu su najviše doprinijela ohrabrujuća očekivanja za evropsku ekonomiju. Glavni pokretač rasta bio je iznenađujuće brz pad inflacije, koja je u januaru pala na 1,7 posto, ispod srednjoročnog cilja Evropske centralne banke (ECB). Iako je ECB zadržala kamatne stope nepromijenjenim, retorika predsjednice Christine Lagarde postala je opuštenija, s obzirom na smirivanje pritisaka na cijene energije i usluga. Još više pažnje privukla je Velika Britanija. Banka Engleske je, u vrlo tijesnom glasanju, naznačila mogućnost smanjenja kamatnih stopa već u martu. Guverner Andrew Bailey istakao je da će inflacija vjerovatno dostići ciljani nivo skoro godinu dana ranije od prvobitnih prognoza, što otvara vrata za agresivnije ublažavanje monetarne politike u Velikoj Britaniji.
Događaji u Japanu su bili pod velikim utjecajem izbora održanih prošle nedjelje. Vladajuća Liberalna demokratska stranka (LDP) pod vodstvom Sanae Takaichi ostvarila je istorijsku pobjedu, što je indeks Nikkei 225 dovelo na rekordno visoki nivo, blizu 60.000 bodova, prvenstveno zbog najavljenih opsežnih fiskalnih poticaja. Ipak, vrijedi istaknuti slab jen, koji se kreće prema vrijednosti od 160 za američki dolar (183 za euro), te najviše prinose na japanske državne obveznice u posljednja tri desetljeća.
Kina i dalje ostaje u znaku nesigurnosti. Dok vanjske ankete ukazuju na rast u sektoru usluga, službeni vladini podaci prikazuju umjereniju sliku domaće potrošnje. Kao što je već neko vrijeme slučaj, sve nade investitora polažu se u moguće nove mjere kineske centralne banke za oživljavanje ekonomije.
Autor teksta: Slavko Rogan, Triglav Investments Ljubljana