Razvoj umjetne inteligencije se sve više širi i na industrijski i energetski sektor te postaje investicijska tema šire privrede.
Američki berzanski indeksi i u drugoj polovini ove godine ostaju blizu rekordnih vrijednosti. Iako investitori i dalje pažljivo prate geopolitičke tenzije, trgovinske sporazume i odluke centralnih banaka, posljednji krug objava poslovnih rezultata ponovo potvrđuje da glavni pokretač dugoročnog rasta tržišta kapitala ostaje umjetna inteligencija. Ovoga puta rast dionica najvećih tehnoloških kompanija više nije zasnovan samo na visokim očekivanjima investitora, već sve više na rastu prihoda, dobiti i optimističnim prognozama menadžmenta kompanija. Umjetna inteligencija tako, nakon samo nekoliko godina, postepeno prerasta iz razvojnog projekta u jednu od najvećih investicijskih priča savremene ekonomije.
Najviše pažnje ponovo su privukli proizvođači poluprovodnika i memorijskih čipova. Nvidia, Broadcom, Micron, SK hynix i Samsung su, svako u svom segmentu, potvrdili nastavak izuzetnog rasta potražnje za infrastrukturom potrebnom za razvoj umjetne inteligencije. Još važnije od samih poslovnih rezultata bile su prognoze njihovog menadžmenta, koje ne pokazuju nikakve znakove usporavanja investicijskog ciklusa. Istovremeno, najveći korisnici umjetne inteligencije Microsoft, Meta, Amazon i Alphabet, nastavljaju povećavati kapitalne investicije u izgradnju podatkovnih centara, razvoj vlastitih modela umjetne inteligencije te nabavku naprednih čipova i druge računarske opreme. Činjenica da najveće tehnološke kompanije, uprkos rekordnim investicijama, i dalje povećavaju planirane kapitalne izdatke predstavlja jedan od najsnažnijih strukturnih pokazatelja da se razvoj umjetne inteligencije još uvijek nalazi u ranoj fazi višegodišnjeg investicijskog ciklusa.
Posebno zanimljiva poruka ovog puta stigla je iz kompanije Micron, jednog od vodećih proizvođača memorijskih čipova za sisteme umjetne inteligencije. Ako je Nvidia postala simbol razvoja umjetne inteligencije, Micron je pokazao koliko se snažno mijenja poslovni model čitavog lanca dobave. Kompanija je potpisala šesnaest višegodišnjih strateških ugovora s najvećim kupcima, koji uključuju više od 22 milijarde američkih dolara depozita te najmanje 100 milijardi dolara ugovorno osiguranih prihoda. Posebno je zanimljivo to što ugovori kupcima ne osiguravaju unaprijed određenu cijenu, već prije svega proizvodne kapacitete. Prije samo nekoliko godina proizvođači memorijskih čipova uglavnom su se takmičili cijenama, dok se danas najveći pružatelji usluga umjetne inteligencije međusobno nadmeću za pravovremenu isporuku. Ovakav način saradnje značajno povećava vidljivost budućeg poslovanja i predstavlja važnu promjenu u industriji koja je decenijama bila poznata po izrazitoj cikličnosti.
Sličnu priču potvrđuju i korejski SK hynix i Samsung, koji procjenjuju da će potražnja za visokoperformansnim memorijskim čipovima i nakon 2027. godine značajno nadmašivati ponudu. Razlog tome nisu samo brzo rastuće narudžbe, već prije svega dugotrajna izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, sve složeniji tehnološki procesi i ograničena dostupnost visokokvalificirane radne snage. Kao posljedica toga, stvaraju se uslovi za više i, što je još važnije, stabilnije profitne marže, kakvima u ovoj industriji u prošlosti uglavnom nismo bili svjedoci.
To istovremeno znači da se poslovni model proizvođača memorijskih čipova postepeno mijenja. Industrija, koja je tradicionalno bila izrazito zavisna od kratkoročnih oscilacija ponude i potražnje, poprima karakteristike ugovornog poslovnog modela. Višegodišnji ugovori, rezervacija proizvodnih kapaciteta i bliskija saradnja s najvećim pružateljima usluga umjetne inteligencije stvaraju znatno veću predvidljivost budućih novčanih tokova nego što je to bilo karakteristično za ranije cikluse u industriji poluprovodnika. Upravo ova promjena objašnjava zašto investitori danas vrednuju navedene kompanije drugačije nego prije samo nekoliko godina.
Razvoj umjetne inteligencije tako se sve više širi izvan tehnološkog sektora. Ako je prva faza razvoja bila prvenstveno usmjerena na razvoj modela umjetne inteligencije, naprednih čipova i podatkovnih centara, druga faza postaje sve više povezana s izgradnjom fizičke infrastrukture. Novi podatkovni centri zahtijevaju znatno veće količine električne energije, jačanje prijenosnih mreža, nove transformatorske stanice, efikasnije sisteme hlađenja te digitalizaciju elektroenergetske mreže. Zbog toga se koristi investicijskog ciklusa prenose i na industrijski i energetski sektor, gdje će biti neophodna višegodišnja ulaganja u modernizaciju elektroenergetske infrastrukture. Umjetna inteligencija tako više nije samo priča o tehnološkom sektoru, već sve više postaje investicijska tema šire privrede.
Uprkos rekordnim vrijednostima berzanskih indeksa, investitori za sada ne pokazuju znakove pesimizma. Još prije godinu dana jedan od najčešćih argumenata skeptika bio je da su vrednovanja kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom previsoka. Sada je slika nešto drugačija. Zahvaljujući izuzetnom rastu prihoda i dobiti, ključni pokazatelji vrednovanja kod mnogih vodećih kompanija, uprkos snažnom rastu cijena dionica, čak su se i smanjili.
Najveća promjena posljednjih godina tako nije samo rast prihoda ili rekordna kapitalna ulaganja tehnoloških giganata, već promjena poslovnog modela čitave industrije. Višegodišnji ugovori, rezervacija proizvodnih kapaciteta i sve veći strateški značaj memorijskih čipova stvaraju znatno veću predvidljivost poslovanja nego što je to bilo karakteristično za ranije cikluse u industriji poluprovodnika. Upravo zbog toga investitori umjetnu inteligenciju sve manje posmatraju kao kratkoročni tehnološki trend, a sve više kao dugoročnu infrastrukturnu investicijsku priču, čiji će se efekti u narednim godinama odražavati na sve veći dio globalne privrede.
Autor teksta: Izidor Jerman, Triglav Investments Ljubljana