Trenutna dešavanja na svjetskim tržištima odražavaju prijelazni period u kojem investitori iščekuju objavu poslovnih rezultata kompanija.
Američki berzanski indeksi sedmicu su završili bez jasnog smjera, ali su i dalje ostali izrazito volatilni. Dok je Nasdaq zabilježio blagi pad, S&P 500 i Dow Jones ostvarili su neznatan rast. Trgovanje je u velikoj mjeri obilježio izvještaj američkog Ministarstva rada, koji je pokazao da je američka privreda u junu otvorila svega 57.000 novih radnih mjesta, znatno manje od očekivanih 110.000. To ujedno predstavlja najslabiji mjesečni rast zaposlenosti od februara prošle godine. Stopa nezaposlenosti u SAD-u smanjena je na 4,2%, ali su slabiji podaci odmah umanjili vjerovatnoću povećanja ključne kamatne stope od strane FED-a u julu. Povjerenje američkih potrošača i dalje je suzdržano. Indeks Conference Board u junu je iznosio 91,2 boda, pri čemu je posebno pogoršana procjena trenutnih ekonomskih uslova. Indeks proizvdne aktivnosti PMI u američkom prerađivačkom sektoru u junu je pao na 53,3 boda, ali je i dalje ostao iznad granice koja ukazuje na privredni rast. Na tržištu obveznica prinosi na američke državne obveznice nastavili su rasti, pa se prinos na desetogodišnje obveznice trenutno kreće oko 4,57% na godišnjem nivou.
I evropska tržišta dionica bila su slična američkim, pri čemu su neka zabilježila blago pozitivan rezultat (Velika Britanija, Italija), dok su druga završila u blagom minusu (Francuska, Njemačka, Španija). Ponovna eskalacija geopolitičkih sukoba na Bliskom istoku tokom sedmice povećala je cijene nafte, što zbog evropske energetske zavisnosti odmah izaziva zabrinutost zbog mogućih inflacijskih pritisaka. Stopa inflacije u eurozoni u junu je ipak smanjena na 2,8%, što je manje u odnosu na 3,2% u maju i ispod prvobitnih očekivanja tržišta. To smanjuje pritisak na Evropsku centralnu banku u pogledu povećanja kamatnih stopa, naravno pod uslovom stabilnih ili nižih cijena energenata. Dodatni optimizam među evropskim investitorima donijeli su i podaci iz Njemačke, gdje je maloprodaja u maju neočekivano porasla za 1,1%. Stopa nezaposlenosti u cijeloj eurozoni ostala je stabilna na nivou od 6,2%.
Potpuno drugačija dešavanja odvijala su se na azijskim tržištima. Na japanskoj berzi indeks Nikkei 225 izgubio je nešto više od 2% zbog realizacije dobiti u tehnološkom sektoru. Raspoloženje investitora nije popravila ni domaća anketa, koja je ipak pokazala najbolje poslovno raspoloženje među velikim proizvođačima od 2018. godine. Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice porastao je na 2,87% zbog zabrinutosti u vezi s fiskalnom situacijom i rasta cijena energije, dok je japanski jen snažno oscilirao blizu najnižih nivoa u posljednjih četrdeset godina. Značajne gubitke tokom sedmice pretrpio je i korejski indeks Kospi, koji je zbog velike zastupljenosti tehnološkog sektora i djelimične zabrinutosti u vezi s rezultatima kompanije Samsung izgubio nešto manje od 4%. Gubicima se nije uspjela izbjeći ni susjedna Kina, iako su se tamo ipak pojavili određeni znakovi oporavka, kao i pozitivni izuzeci, posebno u tehnološkom sektoru.
Trenutna dešavanja na svjetskim tržištima odražavaju prijelazni period u kojem investitori iščekuju objavu poslovnih rezultata koji će morati opravdati visoka očekivanja. Prema podacima FactSet-a, očekivanja analitičara u vezi s dobiti po dionici nalaze se na najvišem nivou u posljednjih pet godina. Na nivou indeksa S&P 500 očekuje se izuzetan rast dobiti od 23,3%. U slučaju da kompanije zaista ostvare ovakva očekivanja, raspoloženje na tržištima trebalo bi biti znatno pozitivnije.
Autor teksta: Slavko Rogan, Triglav Investments Ljubljana