Uprkos tenzijama na Bliskom istoku i višim cijenama nafte, globalna tržišta dionica i dalje se nalaze blizu rekordnih nivoa. Šta trenutno ima veći utjecaj na investitore, geopolitika ili snažan rast dobiti kompanija?
Tri mjeseca nakon izbijanja sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, svjetska tržišta kapitala i dalje osciliraju u ritmu vijesti s Bliskog istoka. Primirje koje je na snazi od početka aprila ostaje krhko, dok je Hormuški moreuz ključna arterija kroz koju prolazi približno petina svjetske nafte i dalje daleko od potpunog i nesmetanog funkcionisanja. Američki predsjednik Donald Trump tokom protekle sedmice naizmjenično je najavljivao skoro postizanje dogovora i nove vojne udare, što je investitore ponovo dovelo u poznati ciklus nade i razočaranja.
Trump se nalazi između dva suprotstavljena pritiska. S jedne strane, Iran zahtijeva odmrzavanje 24 milijarde dolara imovine i trajni prekid napada, dok s druge strane republikanski jastrebovi vrše pritisak da se „završi započeto“ ili barem ne prihvati nepovoljan sporazum. Posljedica toga su česte promjene u retorici, od najava da je dogovor na dohvat ruke do prijetnji novom vojnom eskalacijom. U srijedu su američke snage izvele nove udare na iranske ciljeve, na što je Iran odgovorio napadima na američke vojne baze i to samo nekoliko sati nakon što je Trump u Bijeloj kući izjavio da neće pristati na loš sporazum.
Na tržištu nafte to se odražava kroz izrazito povećanu volatilnost. Brent je početkom sedmice pao na 89 dolara po barelu u nadi da će doći do prekida vatre, ali je sredinom sedmice skočio na 98 dolara zbog obnovljenih napada. Od izbijanja sukoba krajem februara cijena nafte je rasla oko 45%, što značajno podiže cijene goriva i stvara dodatni inflacijski pritisak na globalnu ekonomiju. Posljedice po monetarnu politiku su direktne. Čak i u slučaju postizanja mirovnog sporazuma, više cijene energenata vjerovatno će zadržati inflaciju na povišenim nivoima duže nego što su tržišta očekivala prije rata. Guvernerka američke centralne banke Lisa Cook upozorila je ove sedmice da inflacija ide u pogrešnom smjeru i da je spremna podići kamatne stope ukoliko pritisci potraju. Prinos na američke desetogodišnje obveznice stabilizovao se oko 4,5%, dok je u Njemačkoj oko 3%, što pokazuje da tržište postepeno odustaje od očekivanja brzog smanjenja kamatnih stopa.
Uprkos geopolitičkoj magli, tržišta dionica uporno dostižu nove vrhove. Indeks S&P 500 kreće se blizu rekordnih 7.520 bodova, dok su analitičari iz Goldman Sachs podigli svoju prognozu za kraj godine na 8.000 bodova, slično kao i Morgan Stanley i Deutsche Bank. Ključni razlog nije mir, već zarade: prvi kvartal donio je najjači rast dobiti u više od četiri godine, a veteran Ed Yardeni govori o „FEMO“ – fenomenalnoj dobiti koja je zamijenila raniji strah od propuštanja (FOMO). Ulagači trenutno gotovo jednoglasno gledaju pozitivno na tržišta, što u istoriji često predstavlja signal za dodatni oprez.
Trenutna slika je dvojna: dobici podržavaju dionice, dok geopolitika održava višu strukturnu inflaciju i samim time više kamatne stope. Ključno pitanje za naredne sedmice nije hoće li sporazum biti postignut, nego hoće li Hormuški moreuz zaista biti u potpunosti otvoren. Bez toga cijene nafte neće trajno pasti, a centralne banke neće dobiti prostor za ublažavanje monetarne politike. Uprkos svim komplikacijama, vjeruje se da će zajednički interes svih uključenih – američkih birača, arapskih saveznika i oslabljenog iranskog režima – s vremenom dovesti barem do ograničenog dogovora. Do tada, recept za investitore ostaje poznat: diverzifikacija portfelja, oprez prema energetski osjetljivim sektorima i praćenje protoka tankera kroz moreuz, koji je trenutno jedan od najjasnijih inflacijskih indikatora na svijetu.
Autor teksta: Sašo Ivanović, Triglav Investments Ljubljana