Posljednjih mjesec dana na tržištima kapitala posebno su se izdvojile tri teme koje će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen: uporno povišena inflacija, centralne banke bez jasnih smjernica i pitanje donose li milijardna ulaganja u umjetnu inteligenciju očekivane rezultate. Zajednički imenitelj svega je tržište koje postaje sve selektivnije.
Američka centralna banka ponovo je zadržala kamatne stope na nepromijenjenom nivou, iako su tri člana odbora glasala za njihovo povećanje. Očigledno je da u odboru ponestaje strpljenja s inflacijom, koja već petu godinu zaredom ostaje iznad ciljanog nivoa. Novi predsjednik Fed-a Kevin Warsh najavio je da će tržištima davati znatno manje smjernica nego njegovi prethodnici, poručivši investitorima da se pri donošenju odluka oslanjaju na ekonomske pokazatelje, a ne na najave centralne banke. Prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice porasli su na najviši nivo od 2007. godine, dok se prinosi na desetogodišnje obveznice kreću oko 4,7%. Dio tržišnih učesnika već na narednoj sjednici očekuje prvo povećanje kamatnih stopa. Slična situacija je i u Evropi, gdje je ECB nakon junskog povećanja kamatnih stopa zadržala postojeći nivo, ali je upozorila da rizici za inflaciju ostaju usmjereni naviše, dok su rizici za ekonomski rast usmjereni naniže. Glavni razlog i dalje je cijena nafte, koja se zbog tenzija na Bliskom istoku zadržava oko 90 dolara po barelu, pri čemu skuplji energenti dodatno podstiču inflaciju.
Viši prinosi obveznica najviše pogađaju najskuplje dijelove tržišta dionica, odnosno one čija se vrijednost zasniva na dobiti koja se očekuje u dalekoj budućnosti. Tehnološki indeks Nasdaq 100 našao se u korekciji, značajno ispod vrhunca s početka juna. Istovremeno, jednako ponderisana verzija indeksa S&P 500, koja bolje odražava kretanje prosječne američke dionice, dostizala je rekordne nivoe. Kapital se tako premješta iz kompanija s pričama o brzom rastu prema sektorima sa stabilnijim novčanim tokovima, poput finansijskog i farmaceutskog sektora. Čini se da priča o „veličanstvenih sedam“ tehnoloških kompanija, koja je pokretala tržišta od predstavljanja ChatGPT, polako gubi zamah.
Paradoksalno, poslovni rezultati kompanija su odlični. Među kompanijama iz indeksa MSCI World koje su već objavile rezultate za drugi kvartal, dobit je porasla za više od 40%, dok su prihodi povećani za nešto više od 10%. Samsung je u svojoj poluprovodničkoj diviziji ostvario rekordnu dobit, dok se kod kompanije SK Hynix dobit povećala više od pet puta. Ipak, obje dionice su u posljednjem mjesecu značajno izgubile na vrijednosti. Tržište, dakle, ne kažnjava loše rezultate, već previsoka očekivanja i ulaganja za koja povrat još nije jasno vidljiv. Suprotno tome, Microsoft, koji je objavio rast cloud usluga i istovremeno zadržao planirani nivo ulaganja, tržište je nagradilo.
U Evropi je slika mirnija nego što bi se moglo očekivati. Sve najveće ekonomije eurozone u drugom kvartalu zabilježile su rast uprkos energetskom šoku, a Španija je ostvarila rezultate znatno iznad prosjeka. Ipak, ostaje upozorenje ECB da se puni efekat viših cijena energije još uvijek nije u potpunosti odrazio u ekonomskim podacima.
Sve dok inflacija bude iznad ciljanih nivoa centralnih banaka i dok cijena nafte bude zavisila od geopolitičkih dešavanja, kompanije s visokim valuacijama mogu ostati pod pritiskom. Scenariji su i dalje različiti, od smirivanja situacije na Bliskom istoku do dugotrajnije povišene inflacije. Zbog toga bi period povećane volatilnosti na tržištima mogao potrajati još neko vrijeme.
Autor teksta: Gašper Dovč, Triglav Investments Ljubljana