Donald Trump ponovo potresa američku politiku i ekonomiju – od pritiska na centralnu banku i pokušaja smjene guvernerke do djelimične nacionalizacije Intela. Ova dešavanja utječu na finansijska tržišta, jer se investitori pripremaju na moguće snižavanje kamatnih stopa i promjene u tehnološkom sektoru.
Prošle sedmice ponovo su obilježila iznenađenja i nepredvidivi potezi koje redovno priređuje američki predsjednik Donald Trump – vladina kupovina dionica Intela, pritisak na guvernerku centralne banke te nove visoke carine na uvoz iz Indije. Brojne investitore obradovala je i izjava predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella, koja bi mogla ukazivati na potencijalno smanjenje kamatnih stopa u septembru.
Powell nagovještava moguće smanjenje kamatnih stopa u septembru
Predsjednik američke centralne banke Fed Jerome Powell je na godišnjoj konferenciji u Jackson Holeu nagovijestio mogućnost smanjenja ključne kamatne stope u septembru. Kao razlog je naveo usporavanje tržišta rada uz istovremene inflacijske pritiske koje su potaknute Trumpovim carinama, te izjavio da je trenutna monetarna politika dovoljno restriktivna, što otvara prostor za moguće popuštanje. Powellovi komentari su utjecali na učesnike na finansijskim tržištima, koji sada očekuju da će Fed na sljedećem, septembarskom sastanku smanjiti kamatne stope. Trenutno se očekuje smanjenje od 25 baznih poena, odnosno 0,25 postotnih poena. Uprkos svemu, donosioci odluka ostaju podijeljeni oko kamatnih stopa, tako da ne možemo sa sigurnošću očekivati smanjenje.
Trump želi smijeniti guvernerku Fed-a, ona ga tuži
Guvernerka američke centralne banke Fed Lisa Cook podnijela je tužbu protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog pokušaja da je smijeni s funkcije. Optužena je za falsifikovanje dokumentacije za hipotekarne kredite. Mandat Lise Cook traje do 2038. godine, a njena smjena bi Trumpu omogućila imenovanje četvrtog republikanskog člana u sedmočlani odbor guvernera, čime bi stekao veći utjecaj na politiku Fed-a. Ona tvrdi da se radi o napadu na nezavisnost centralne banke te je zatražila od suda da privremeno obustavi Trumpovu odluku. Spor predstavlja eskalaciju sukoba između Bijele kuće i Fed-a, koji se opire Trumpovim pritiscima za smanjenje kamatnih stopa.
Djelimična nacionalizacija Intela
Nekada sinonim za napredne čipove, kompanija Intel već neko vrijeme zaostaje za konkurentima kao što su TSMC, AMD i Nvidia. Problemi se ogledaju i u poslovnim rezultatima – prihodi naglo opadaju još od 2021. godine, a prošle godine kompanija je prvi put od 1986. završila poslovnu godinu s gubitkom.
U kompaniji se trenutno provodi restrukturiranje i odustaje se od planova za izgradnju tvornica u Evropi, a došlo je do promjene izvršnog direktora. Prošle sedmice pažnju je privukao dogovor o djelimičnoj nacionalizaciji Intela. Takav potez Trumpove administracije je šokirao mnoge, jer nije u skladu s principima liberalnog kapitalizma koji dominira u Sjedinjenim Američkim Državama. Do dogovora je došlo samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Trump na mreži Truth Social, zbog navodnog ozbiljnog sukoba interesa, pozvao izvršnog direktora Intela Lip-Bu Tana da odmah podnese ostavku. Vlada je stekla vlasnički udio do 9,9% u kompaniji, a taj je udio finansiran konverzijom državne pomoći. Država će biti samo pasivni vlasnik, bez upravljačkih prava. Također, osigurala je opcije za kupovinu udjela koje može iskoristiti u slučaju da se Intel odluči povući iz proizvodnje čipova. Vlada to želi spriječiti iz strateških razloga.
Autor teksta: Darjan Pavšić, TriglavSkladi