Sličan rast kao u Evropi i Americi zabilježila su i azijska tržišta, pri čemu se ovoga puta posebno istaklo japansko tržište s rastom od pet posto.
Dionička tržišta završavaju sedmicu na rekordnim nivoima u SAD-u i skoro rekordnim u Evropi. Uprkos svojoj stalnoj relevantnosti i povremenim eskalacijama, geopolitika je trenutno prilično nevažna za tržišta koja su vođena vrlo dobrim poslovnim rezultatima u drugom kvartalu. Rastu i očekivanja da će američka centralna banka (Fed), zbog podataka o inflaciji do kraja godine barem dva puta sniziti kamatnu stopu, prvi put već u septembru. Trenutno najvažniji pokretač tržišta (koji je jedini važan dugoročno) su vrlo dobri poslovni rezultati američkih kompanija u drugom kvartalu, a ne (još) evropskih.
Trenutno je 90 posto svih kompanija u indeksu S&P 500 objavilo rezultate, a njihovi prihodi su u prosjeku povećani za 5,9 posto, dok je dobit po dionici porasla za 11,4 posto (izraženo u američkim dolarima). Sami brojevi mnogo govore – ovo su vrlo dobri rezultati. Posljedično, tržište nagrađuje dobar rast, a i okruženje pokazuje određeni optimizam. Jedan od ključnih faktora iz okruženja bila je objava inflacijskih podataka u SAD-u. Potrošačka inflacija u julu je ostala na 2,7 posto na godišnjem nivou, što je ispod očekivanja. Taj podatak je dodatno povećao očekivanja da će Fed već u septembru sniziti kamatne stope. Dodatni impuls iz okruženja koji je utjecao na rast tržišta je odlaganje roka za povećanje carina za još 90 dana, do 10. novembra 2025. godine. Na kraju, vrijedi istaknuti i vrlo dobar ekonomski rast u posljednjem kvartalu u SAD
Komparacija indeksa S&P
Slika korporativnih rezultata u Evropi je nešto drugačija (mnogo lošija). U indeksu S&P Europe 350, oko 75 posto svih kompanija je objavilo svoje rezultate. Prihodi su u prosjeku pali za 2,45 posto, dok je dobit po dionici u prosjeku porasla za 3,6 posto. Ovaj rezultat pokazuju sektori energije (po dionici -25,4 posto) i osnovnih potrošačkih dobara (-40,7 posto). S druge strane, sektori zdravstva (dobit po dionici +20,8 posto) i tehnologije (+51,5 posto) snažno se ističu u pozitivnom smjeru, pri čemu potonji ima manji utjecaj zbog svog učešća u indeksu. Uprkos ne baš sjajnim rezultatima, evropska tržišta ove sedmice nisu zaostajala za američkim u pogledu rasta. Optimizam dolazi iz dobrih podataka o maloprodaji i povjerenja investitora, dok procjene i dalje ostaju niže u poređenju s američkim.
Sličan rast kao u Evropi i Americi zabilježila su i azijska tržišta, a posebno se ovaj put istaknulo japansko tržište s rastom od pet posto. Snažan rast proizilazi iz izuzetno dobrih poslovnih rezultata tehnoloških kompanija te ublažavanja carina na japanske proizvode. Kao rezultat toga, globalni hedge fondovi su značajno povećali izloženost prema japanskim dionicama. Indeks Nikkei ostaje blizu svoje istorijski rekordne vrijednosti.
Nije slučajno da postoje tako velike razlike u poslovnim rezultatima između američkih i evropskih kompanija. Značajna ulaganja američkih kompanija u umjetnu inteligenciju tokom posljednjih godina daju prve rezultate, dok smo prema mnogim analizama tek na početku procesa monetizacije ove tehnologije. Ako ne dođe do značajnijeg pomaka u Evropi, ove razlike će u budućnosti postajati još izraženije.
Autor: Slavko Rogan, TriglavSkladi