Stav američke centralne banke da se pričeka utjecaj carina na inflaciju prije nego što povuče bilo kakav potez čini se razumnim.
Neizvjesnost na finansijskim tržištima zbog carina
Mediji intenzivnije izvještavaju o finansijskim tržištima kada do izražaja dođu događaji s prvenstveno negativnim posljedicama po raspoloženje na berzi. Takvom događaju smo svjedočili posljednji put u aprilu ove godine, kada je američki predsjednik Donald Trump predstavio tabelu najavljenih povećanja carina po državama. Kada se ispostavilo da ima još dovoljno vremena za bilateralne pregovore, nervoza na dioničkim tržištima ne samo da se brzo smirila, već se ponegdje postepeno pretvorila gotovo u euforiju. Takav pozitivizam sigurno nisu iskusili investitori na tržištima obveznica.
Obveznička tržišta pod pritiskom inflacijskih očekivanja
Najveći rast unutar obveznica ostvarili su investitori u rizičnije obveznice, koji su bili više vođeni apetitom za rizikom nego promjenom “bezrizične” kamatne stope ili inflacijskim očekivanjima. Nasuprot dioničkim tržištima, obveznice i dalje muči neizvjesnost oko razmjera utjecaja carina na inflaciju, a u mnogim zemljama, investitori mogu pronaći i razlog za zabrinutost u budžetskim deficitima
Promjene u prinosima državnih obveznica
U posljednje vrijeme došlo je do značajnih promjena u stavu investitora prema različitim državama. Na primjer, nikada u istoriji nije zabilježen period u kojem je prinos na 30-godišnju britansku državnu obveznicu bio više od jednog prostotnog poena viši od prinosa na italijansku obveznicu iste ročnosti. Također, nikada ranije prinos na 10-godišnju hrvatsku ili kiparsku državnu obveznicu nije imao tako nizak raspon u odnosu na njemačku državnu obveznicu iste ročnosti. Prinos na 10-godišnju švicarsku državnu obveznicu također se nije toliko razlikovao od prinosa drugih evropskih zemalja kao što je sada, a moglo bi se nabrajati još mnogo primjera.
Razlozi za ovo su različiti, ali svi proizilaze iz promijenjenog stava investitora prema državama izdavateljima, bilo zbog fiskalnih, inflacijskih ili kursnih očekivanja. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni različitu likvidnost obveznica među zemljama. Također, različite carinske stope koje su SAD uvele prema pojedinim zemljama imati će različite efekte na lokalne stope inflacije. Do sada, povećane uvozne carine još uvijek se nisu značajnije odrazile na inflaciju u SAD-u. Tome su doprinijela dva glavna razloga, s jedne strane utjecaj jeftinijih energenata na godišnju inflaciju još uvijek je bio negativan, a s druge strane kompanije su i dalje uglavnom prodavale proizvode po uvoznim cijenama prije povećanja carina. Tako je inflaciju uglavnom oblikovala cijena usluga, koje su do proljeća nastavile padati, ali su od maja ponovo počele postepeno rasti.
Buduće odluke Fed-a i politički pritisci
Ukratko, vjerovatno će od septembra biti jasnije šta povećanje carina znači za inflaciju, jer cijene energenata više neće imati negativan utjecaj, dok su povišene carine, primjerice za evropske proizvode, u augustu već stupile na snagu. Stav američke centralne banke da se čeka utjecaj carina na inflaciju prije nego što se napravi bilo kakav potez čini se razumnim. Međutim, to nije u potpunosti u skladu s očekivanjima tržišta, jer se na sljedećem sastanku već očekuje ponovno smanjenje kamatnih stopa. Na posljednjem zasjedanju Fed-a, stavovi guvernera o kamatnim stopama bili su neuobičajeno različiti. Dvoje je glasalo suprotno od ostalih, za snižavanje kamatne stope. Dakle za sljedeći sastanak postoje dva moguća scenarija. Hoće li napraviti rez i popratiti ga komentarom da trenutno više od toga nije potrebno, ili će do sljedećeg sastanka pripremiti tržište za eventualno odgađanje smanjenja kamatnih stopa. Predsjednik Trump i njegov ministar finansija, naravno, silno žele niže kamatne stope. I to ne samo za jedan postotni poen.
Autor teksta: Aleš Čačovič, TriglavSkladi