Prije samo nekoliko sedmica očekivalo se da će prvenstveno Američka centralna banka (Fed) nastaviti snižavati kamatne stope na svakom sastanku u idućoj godini, dok se od Europske centralne banke (ECB) očekivalo da će to učiniti samo nekoliko puta. Ali sada se situacija okrenula naglavačke, bez obzira na činjenicu da je trenutno ključna kamatna stopa u eurozoni oko jedan i po posto niža od one u SAD-u.

Zbog očekivanog nastavka politike snižavanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka, nadprosječnih poslovnih rezultata kompanija i odsustva većih rizika, smatramo da će apetiti investitora za rizikom ostati visoki, što ulaganje u vlasničke kapitale zadržava kao najpoželjniju investicijsku klasu. Iako se čini da su trenutna vrednovanja dioničkih tržišta iznad prosjeka, prema sastavu referentnih indeksa i očekivanog rasta poslovanja najvećih kompanija, ona su blizu istorijskog prosjeka.

Nakon četiri godine, Federal Reserve Bank ponovo je snizila kamatnu stopu, i to za čak 50 baznih bodova ili 0,5 postotnih bodova. Ključna kamatna stopa sada je postavljena u rasponu od 4,75 do pet posto. Mnogi analitičari nisu očekivali takvo smanjenje, jer to obično znači da nešto nije u redu s privredom, pa je potrebno hitno djelovati. Guverner Jerome Powell posebno se potrudio naglasiti kako ovoga puta nije tako.

U posljednje vrijeme se fokus američke centralne banke pomjerio sa inflacije na tržište rada. Obzirom da se rast cijena, odnosno inflacija kako se i očekivalo smiruje, pri prvim znacima promjena na tržištu rada ključno pitanje je postalo da li tržište opasno slabi ili se jednostavno normalizuje. Učesnici na tržištu imaju različite poglede. U svakom slučaju, percepcija Fed-a će biti ključna, jer će budući smjer ekonomije značajno zavisiti od njegovih akcija.

Kao posljedica očekivanog smanjenja kamatnih stopa centralnih banaka, padaju i zahtijevani prinosi, posebno kratkoročni. Na prvi pogled na svjetskim tržištima obveznica proteklih mjesec dana nije se dogodilo gotovo ništa, kao da je nastupilo ljetno zatišje. Inače, zahtijevani prinosi na obveznice i u Evropi i u SAD-u blago su se smanjili, no većih šokova nije bilo.

Već početkom godine naglasili smo kako se oblikuju novi ekonomski pravci, uključujući više kamatne stope, povećani geopolitički rizik i megatrendove - gdje mislim posebno na umjetnu inteligenciju - koji ubrzano mijenjaju međunarodno okruženje, sektore, industrije... Sada kada smo prošli sredinu godine, možemo vidjeti da se sve ove stvari još uvijek događaju. Zbog uporne inflacije, koja se polako smanjuje, centralne banke sporije idu ka snižavanju kamatnih stopa, ali ove godine očekujemo smanjenje kamatnih stopa i u SAD-u i u Evropi, gdje se jedno smanjenje već dogodilo.

Jedna od pogrešnih pretpostavki je da morate imati veliki iznos ušteđenih sredstava da biste ih mogli ulagati ili da bi imalo smisla razmišljati o ulaganju, ali to nije tačno. 

Prva polovina ove godine je iza nas. Mora se priznati da je ovaj period bio veoma povoljan za dionička tržišta. MSCI World indeks dionica razvijenih zemalja porastao je za 15,7 posto, MSCI USA indeks dionica američkih kompanija porastao je za 18,6 posto, a MSCI Europe indeks evropskih kompanija 9,6 posto. Vidjeli smo još veći rast indeksa koji uzimaju u obzir i karakteristike održivosti pojedinih kompanija. MSCI World Climate Change indeks razvijenih zemalja porastao je za 18,3 posto, MSCI USA Climate Change indeks američkih kompanija porastao je za 19,7 posto, a MSCI Europe Climate Change indeks evropskih kompanija za 10,4 posto. U slučaju svih indeksa, prinosi su prikazani u eurima i uzimaju u obzir isplaćene dividende.

Pozitivan trend na dioničkim tržištima se nastavlja, obveznice takođe ostaju obećavajuća investicija. Dionička tržišta i u ovom kvartalu nastavljaju svoj pozitivan trend rasta, a snage se nisu značajno promijenile. Makroekonomsko okruženje i korporativni segment i dalje pokazuju znakove poboljšanja.