Umjetna inteligencija više nije samo budućnost – ona već sad preoblikuje globalnu ekonomiju. Dok SAD i Kina ubrzano ulažu u razvoj, Evropa rizikuje da zaostane.
Tehnološka infrastruktura kao temelj umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija više nije samo predviđanje budućnosti nego već sad značajno preoblikuje globalnu ekonomiju. Kompanije koje pravovremeno i promišljeno integrišu umjetnu inteligenciju u svoje poslovne modele stvaraju si trajnu konkurentsku prednost. Među najprepoznatljivijim rješenjima su veliki jezički modeli koji omogućavaju funkcionisanje digitalnih asistenata. Ali ako želimo razumjeti kako ovi sistemi funkcionišu, moramo pogledati samu tehnološku srž. Temelj razvoja umjetne inteligencije počinje sa tehnologijom čipova. Napredni čipovi, posebno specijalizovani grafički procesori, ključni su za rad modernih modela umjetne inteligencije. Vodeću ulogu u ovoj oblasti igra američki proizvođač grafičkih kartica Nvidia, čiji čipovi pokreću najnaprednije modele, uključujući OpenAI-jev GPT-4o. Zbog svoje tehnološke superiornosti, kompanija ima dominantnu poziciju i značajno utječe na razvoj cijele industrije. Nvidia je 9. jula 2025. godine, postala najvrjednija kompanija na svijetu, nakratko premašivši tržišnu kapitalizaciju od 4.000 milijardi američkih dolara. Ovaj tehnološki proboj ohrabruje i druge vodeće kompanije da sve više integrišu umjetnu inteligenciju u svoje poslovne modele. Pristupi se razlikuju: američki tehnološki gigant Microsoft nastavlja pregovore s OpenAI-jem o budućnosti njihovog strateškog partnerstva, dok Amazon proširuje kapacitete svog AWS clouda. Kompanija Google razvija vlastiti sistem umjetne inteligencije Gemini, a Apple je zainteresovan za integraciju vanjskih jezičkih modela u Siri. Kineska tehnološka industrija također prati globalni trend. Kineski programer DeepSeek uspješnim rješenjima dokazuje da Kina više nije samo sljedbenik, već postaje značajan konkurent u oblasti umjetne inteligencije.
Globalna ulaganja u istraživanje i razvoj umjetne inteligencije
Ključno pitanje za razumijevanje globalnog razvoja umjetne inteligencije je koliko intenzivno različite regije ulažu u tehnološke sektore. Vrijedne podatke pruža baza podataka Scoreboard Panel 2003-2023, koju je pripremila Evropska komisija kao dio izvještaja EU Industrial R&D Investment Scoreboard 2024. Baza podataka uključuje kompanije iz cijelog svijeta, razvrstane prema obimu ulaganja u istraživanje i razvoj. Svi izdaci prikazani su u eurima i već su prilagođeni za inflaciju – kao realne vrijednosti za 2023. godinu, što omogućava direktnu uporedivost između regija i tokom vremena. Da bi se dobio detaljniji uvid u trenutne trendove, od svih obuhvaćenih kompanija odabrane su one koje posluju u četiri ključna područja usko povezana s razvojem umjetne inteligencije: računarske usluge, čipovi, softver i hardver. Iako takav izbor ne obuhvata cijelu sliku, ipak nudi reprezentativan uvid u regionalne razlike. Podaci za 2023. godinu pokazuju da su američke kompanije iz spomenutih sektora uložile više od 215 milijardi eura u istraživanje i razvoj, što je skoro deset puta više od evropskih kompanija, koje su uložile 22 milijarde eura. Kina je već nadmašila Evropu, sa investicijom od 35 milijardi eura. Njene investicije su porasle skoro 290 puta u protekle dvije decenije, sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 33%, što značajno premašuje rast u SAD-u (8%) i Evropi (7%). Regionalne razlike su evidentne ne samo u apsolutnim iznosima, već i u tempu rasta. Dok SAD i Kina intenzivno povećavaju investicije u ključne tehnologije vezane za umjetnu inteligenciju, evropske kompanije i dalje većinu svojih istraživačkih resursa usmjeravaju u tradicionalne industrijske grane, naročito automobilski sektor. Ovaj trend stvara rastući jaz koji bi dugoročno mogao oslabiti tehnološku i ekonomsku konkurentnost Evrope.
Evropska strategija i budući izazovi
Umjetna inteligencija postaje novo globalno mjerilo moći – tehnološke, ekonomske i političke. Dok SAD i Kina ubrzano učvršćuju svoju poziciju na čelu tehnološkog razvoja, Evropa nastavlja usmjeravati svoje resurse negdje drugo. Odluke koje donosimo danas će dugoročno odrediti da li ćemo aktivno učestvovati u stvaranju budućnosti ili ćemo joj se samo prilagođavati.
Autor teksta: Klara Repnik, Triglav Skladi