Sukob između SAD-a i Irana ove sedmice nastavlja eskalirati. Intenzivirali su se napadi na tankere i plovila na području Perzijskog zaljeva, što povećava neizvjesnost u pogledu snabdijevanja energentima. Cijena terminskog ugovora za naftu Brent u srijedu je ponovo porasla iznad psihološke granice od 100 američkih dolara po barelu.
Posljedice dugotrajnog sukoba sve su vidljivije i u svjetskoj ekonomiji. Poremećaji u snabdijevanju naftom i plinom podižu cijene energenata, što dodatno pojačava inflacijske pritiske. Evropa je na ovom području posebno ranjiva zbog svoje ovisnosti o uvozu energenata. Prema prvoj procjeni Eurostata, međugodišnja inflacija u eurozoni u augustu je porasla na 3,3 posto, čemu je značajno doprinio rast cijena energije od 14,3 posto. S druge strane, bazna inflacija, koja ne uključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhanskih proizvoda, smanjila se na 2,4 posto. Energetski šok povezan sa sukobom na Bliskom istoku tako i dalje predstavlja važan izvor inflacijskih pritisaka u eurozoni. Evropska centralna banka (ECB) je zbog pogoršanih inflacijskih izgleda već u junu povećala ključne kamatne stope za 25 baznih poena. Ovog četvrtka dodatno ih je povećala za 25 baznih poena. ECB pritom upozorava da sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflacijske pritiske te da će inflacija duži period ostati znatno iznad njenog cilja od dva posto.
Da pritisci na energetskim tržištima neće brzo popustiti, ukazuje i procjena američke Uprave za energetske informacije (EIA). Ona procjenjuje da su poremećaji na Bliskom istoku značajno smanjili ponudu nafte na svjetskom tržištu. U augustu je zbog ovih poremećaja iz proizvodnje privremeno bilo isključeno približno 6,7 miliona barela nafte dnevno. EIA očekuje da će ograničenja trajati i u posljednjem kvartalu ove godine, kada bi pad proizvodnje trebao iznositi oko 5,7 miliona barela dnevno. Zbog manje ponude smanjuju se i svjetske zalihe nafte, pa EIA očekuje da će cijene ostati povišene i početkom 2027. godine, nakon čega bi, uz postepenu normalizaciju tokova nafte i ponovno povećanje zaliha, trebale početi padati.
Na kretanje cijene ne utiču samo ponuda, već i potražnja. U tom kontekstu važan je položaj Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Od početka sukoba Kina je značajno smanjila kupovinu sirove nafte na svjetskom tržištu te dio svojih potreba pokrivala iz vlastitih zaliha, čime je doprinijela ublažavanju pritiska na svjetsko tržište nafte. Od jula se, međutim, uvoz sirove nafte ponovo počeo povećavati. U augustu je tako bio 6,2% viši nego u julu, ali je uprkos tome ostao na relativno niskom nivou i bio 23,4% niži nego u istom periodu prošle godine. Ukoliko bi Kina u budućnosti ponovo povećala potražnju za naftom na svjetskom tržištu, to bi moglo izazvati dodatni pritisak na rast cijena.
Pored kratkoročnih poremećaja, energetska tržišta suočavaju se i sa dugoročnim rastom potražnje za električnom energijom. Tome sve više doprinosi ubrzan razvoj umjetne inteligencije, zbog kojeg najveće tehnološke kompanije nastoje osigurati dugoročne i pouzdane izvore električne energije za rad podatkovnih centara i druge infrastrukture povezane s umjetnom inteligencijom. Američka tehnološka kompanija Google ove je sedmice najavila najmanje 13 milijardi eura ulaganja u digitalnu infrastrukturu u Finskoj u naredne dvije godine. Riječ je o njenoj najvećoj investiciji u Evropi. Istovremeno je s finskom energetskom kompanijom Fortum sklopila 22-godišnji ugovor o otkupu električne energije, koji bi trebao podržati produženje rada nuklearne elektrane Loviisa. Razvoj umjetne inteligencije tako nije povezan samo s ulaganjima u podatkovne centre, već zahtijeva i velike količine pouzdane električne energije.
Autor teksta: Klara Repnik, Triglav Investments Ljubljana